Tužilaštvo Bosne i Hercegovine
Goran Salihović, bivši glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, rođen je u Tuzli 1959. godine. Preminuo je u junu 2024. godine.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1986, a već naredne godine se zapošljava kao operativni analitičar u Službi unutrašnjih poslova u Lukavcu.
Nakon dvije godine provedene u policijskoj službi, Salihović započinje karijeru u pravosuđu − prvo je bio sudija Općinskog suda za prekršaje u Lukavcu pa godinu dana i predsjednik ovog suda. Početkom rata 1992. godine prelazi u Viši sud za prekršaje u Tuzli, a dvije godine kasnije je imenovan za predsjednika Općinskog suda za prekršaje u Tuzli. Ovom pravosudnom institucijom rukovodi narednih osam godina, nakon čega, izborom za predsjednika Kantonalnog suda za prekršaje u Tuzli, ponovo napreduje u karijeri.
Na toj funkciji se zadržao do 2005. godine kada seli u Sarajevo na čelo Općinskog suda. Narednih osam godina Salihović rukovodi najvećim lokalnim sudom u zemlji, a sljedeći iskorak u karijeri uslijedio je u februaru 2013. kada je izabran na čelo Tužilaštva BiH.
Nakon isteka prve polovine mandata glavnog tužioca Salihović se krajem septembra 2016. godine suočio sa disciplinskom tužbom Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Odmah je privremeno suspendovan sa ove funkcije, a kasnije i smijenjen i premješten na mjesto tužioca Tužilaštva BiH, sa kojeg je također suspendovan. Disciplinska komisija je presudila da je svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužilaštva te da je namjerno davao lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama na radno mjesto, disciplinskim stvarima te pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima.
Slijed negativnih događaja u karijeri Salihovića nastavljen je u novembru 2018. godine kada je Tužilaštvo kojim je rukovodio podiglo protiv njega optužnicu zbog prekomjernog trošenja novca za reprezentaciju i neopravdanog propuštanja jednog avionskog leta. Sud BiH je potvrdio optužnicu, ali je predmet proslijedio Općinskom sudu u Sarajevu.
Salihović se žalio Ustavnom sudu BiH da mu je narušeno pravo na pravično suđenje u disciplinskom postupku, no Sud je odbio njegovu žalbu. Bivši glavni tužilac je za CIN izjavio da je uputio žalbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu na odluku Ustavnog suda BiH.
Ime i prezime | Goran Salihović |
Datum rođenja | 28.6.1959. |
Mjesto rođenja | Tuzla |
Bračno stanje | N/A |
Supružnik | |
Imena djece | dvoje djece |
Vrsta | Škola | Period školovanja |
---|---|---|
Visoko | Pravni fakultet, Univerzitet u Sarajevu | 1986. |
Službena biografija
Organizacija | Period | Funkcija | Primanja |
---|---|---|---|
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine | 2016- | tužilac | 4.800 KM |
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine | 2013-2016. | glavni tužilac | 5.200 KM |
Općinski sud u Sarajevu | 2005-2013. | predsjednik | 4.113 KM |
Kantonalni sud za prekršaje Tuzla | 2002-2005. | predsjednik | N/A |
Općinski sud za prekršaje Tuzla | 1994-2002. | predsjednik | N/A |
Viši sud za prekršaje Tuzla | 1992-1994. | sudija | N/A |
Opštinski sud za prekršaje Lukavac | 1991-1992. | predsjednik | N/A |
Opštinski sud za prekršaje Lukavac | 1989-1992. | sudija za prekršaje | N/A |
SUP Lukavac | 1987-1989. | operativni analitičar | N/A |
Goran Salihović, VSTV, Općinski sud u Sarajevu, službena biografija
Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora na www.cin.ba.
Keep it simple by NeoWeb
Goran Salihović, bivši glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, rođen je u Tuzli 1959. godine. Preminuo je u junu 2024. godine.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1986, a već naredne godine se zapošljava kao operativni analitičar u Službi unutrašnjih poslova u Lukavcu.
Nakon dvije godine provedene u policijskoj službi, Salihović započinje karijeru u pravosuđu − prvo je bio sudija Općinskog suda za prekršaje u Lukavcu pa godinu dana i predsjednik ovog suda. Početkom rata 1992. godine prelazi u Viši sud za prekršaje u Tuzli, a dvije godine kasnije je imenovan za predsjednika Općinskog suda za prekršaje u Tuzli. Ovom pravosudnom institucijom rukovodi narednih osam godina, nakon čega, izborom za predsjednika Kantonalnog suda za prekršaje u Tuzli, ponovo napreduje u karijeri.
Na toj funkciji se zadržao do 2005. godine kada seli u Sarajevo na čelo Općinskog suda. Narednih osam godina Salihović rukovodi najvećim lokalnim sudom u zemlji, a sljedeći iskorak u karijeri uslijedio je u februaru 2013. kada je izabran na čelo Tužilaštva BiH.
Nakon isteka prve polovine mandata glavnog tužioca Salihović se krajem septembra 2016. godine suočio sa disciplinskom tužbom Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Odmah je privremeno suspendovan sa ove funkcije, a kasnije i smijenjen i premješten na mjesto tužioca Tužilaštva BiH, sa kojeg je također suspendovan. Disciplinska komisija je presudila da je svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužilaštva te da je namjerno davao lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama na radno mjesto, disciplinskim stvarima te pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima.
Slijed negativnih događaja u karijeri Salihovića nastavljen je u novembru 2018. godine kada je Tužilaštvo kojim je rukovodio podiglo protiv njega optužnicu zbog prekomjernog trošenja novca za reprezentaciju i neopravdanog propuštanja jednog avionskog leta. Sud BiH je potvrdio optužnicu, ali je predmet proslijedio Općinskom sudu u Sarajevu.
Salihović se žalio Ustavnom sudu BiH da mu je narušeno pravo na pravično suđenje u disciplinskom postupku, no Sud je odbio njegovu žalbu. Bivši glavni tužilac je za CIN izjavio da je uputio žalbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu na odluku Ustavnog suda BiH.